PN-BESI-TL – Water and Sanitation – 07/05/2023
Aileu, Ermera, Vikeke July 5, 2023
SEITOR
Infrastrutura
MINISTERIU NE’EBE INVOLVE
Infrastrutura
PROGRAMA PERIOD
January 4, 2021 – December 19, 2022
Rezumu kona ba Programa no metodolojia Auditoria Sosial
Introdusaun
Plataforma Nasionál ba Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) hanesan organizasaun rede mak servisu iha setór Bee Moos, Saneamentu no Edukasaun Ijiene ne’ebé maka harí husi Organizasaun Naun Governamentál lokál sira ne’ebé servissu iha seitór Bee, Saneamentu no Ijiene. Razaun prinsipál husi estabelesimentu rede ne’e oinsa atu hola papél iha servisu advókasia ba setór Bee, Saneamentu no Ijiene iha Timor-Leste, hanesan prosesu ida atu garante partisipasaun ONG nasionál sira hodi tau matan ba prosesu polítika no dezenvolvimentu setór Bee, Saneamentu no Ijiene iha Timor Leste, nune’e bele lori dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu ba Povu liga ho seitór Bee, Saneamentu no Ijiene.
Bee moos, Saneamentu no Ijiene nu’udár direitu báziku ema nian ne’ebé labele haketak husi ema nia moris. ida ne’e, kontemplate ona iha ita nia Konstituisaun RDTL no mos konvensaun Internasionál sira ne’ebe Timor-Leste obta ba (Konvensaun Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál). Estadu iha obrigasaun atu hakonu direitu báziku sidadaun sira nian liu husi investimentu ba bee moos no saneamentu, nu’udar meius ida atu mellora di’ak liu tan iha setór saúde, agrikultura, edukasaun, meiu-ambiente hodi haburas kreximentu ekonómiku, moris di’ak sidadaun sira nian inklui hadi’a oportunidade ba empregu no produtividade nasaun nian (Konstituisaun RDTL, artigu 6 ko’alia kona-ba objetivu Estadu nian). Nune’e bazeia ba ne’e Timor – Leste hatudu nia kometimentu asesu universal ba bee moos, saneamentu no Ijiene liu husi hatuur ona iha metas PEDN 2011-2030 ne’ebe obta ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) katak, to’o iha 2030 Povu iha territóriu Timor laran tomak asesu ona ba Bee moos no Saneamentu ne’ebé adekuadu, sustentável no inkluzivu.
Implementasaun atividade auditoria sosiál nudár dalan ida hodi defini situasaun atuál dezenvolvimentu iha baze liuliu setór BESI no harii plataforma partisipasaun sidadaun sira hodi akompaña no halo auto avaliasaun ba atividade públiku sira iha komunidade, liu-liu Fornesimentu Bee moos ba komunidade sira rezultadu atividade sira ne’ebe halo ona iha tinan 5 ba kotuk hodi avalia nia prosesu operasaun no manutensaun nian, monitoriza projetu sira ne’ebé iha prosesu implementasaun no avalia hodi planu projetu sira ne’ebé sei implementa. Implementasaun Diploma Lei no.4/2004 neébe regula jestaun bee iha area urbanu no rural inklui funsionamentu Grupu Maneja Fasilidade (GMF) neébe besik 70% la funsiona ho di’ak tuir knaar no responsabilidade sira.
Anu fiskál 2021 – 2022, Plataforma Nasionál Bee, Saneamentu no Ijiene (PN-BESI-TL) hetan apoiu fundus husi SASCAS hodi fasilita Atividade Auditoria Sosiál liu husi atividade Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK) ba Fornesimentu Bee moos ba Komunidade iha area rural. Iha atividade refere PN-BESI-TL koopera ho Membru sira hanesan; F-KHC, ETADEP no RHTO ne’ebe implementa direita atividade refere iha Munisipiu Ermera (Postu Railaco Suku Lihu no Postu Letefoho Suku Goulolo), Munisipiu Viqueque (Postu Viqueque Vila, Suku Uma Wai’in Leten no Postu Lakluta Suku Uma Tolu) no Munisipiu Aileu (Postu Aileu Vila Suku Saburia no Postu Remexio Suku Asumau). Nune’e atividade ne’e implementa ona iha suku hirak ne’e hodi identifika problema no deskobrementu liga ba fornesimentu bee moos nune’e rezultadu sei relata ba entidade relevante sira.
Objetivu Atividade
Objetivu ba atividade auditoria sosiál iha parte rua mak hanesan;
- Objetivu Jerál:
Atu avalia progresu no dezafiu sira ba fornesimentu públiku liu-liu Bee moos iha area rurais ne’ebe fornese ona husi entidade relevante sira, inklui mós oinsá atu eduka sidadaun hotu sente sai na’in ba fasilidade públiku hirak ne’e.
- Objetivu Espesífiku;
- Grupu Ativista Komunidade (GAK) ba Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI) iha kapasidade hodi lidera rasik auditoria iha sira nia komunidade hodi hasa’e melloramentu ba BESI.
- Komunidade iha suku 6 partisipa no fó pontuasaun ba sistema bee, saneamentu no ijiene mak eziste no iha planu asaun ba melloramentu
- Rekomendasaun sira aprezenta ba autoridade kompetente no mosu ona kometimentu inísiu hodi responde ba preokupasaun komunidade
- Mekanizmu ba Auditoria Sosiál
Iha atividade Auditoria Sosiál ne’e, PN-BESI-TL utiliza modelu aproximasaun ne’ebe hanaran Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK) iha ne’ebe Komunidade rasik mak identifika problema no mos rezulta planu asaun. Signifika katak, Instrumentu monitorizasaun bazeadu ba komunidade – íbrida téknika auditoria sosiál nian, monitorizasaun komunidade no kartaun relatóriu sidadaun.
- Deskrisaun Atividade Sira, Prosesu Involvementu Komunidade
- Faze Preparasaun Sira, Halo identifikasaun ba Membru hodi fo formasaun no kapasitasaun (Pontu Fokál)
- Ekipa pontu fokál hahú halo koordenasaun ho entidade relevante iha nivel munisipiu, Postu no Suku no mos kria enkontru preliminariu (Ekipa halo koordenasaun no aproximasaun ho Autoridade Munisipiu to’o Suku hodi halo introdusaun no objetivu konabá atividade auditoria sosiál refere)
- Enkontru Komunidade hodi hili Grupu Ativista Komunidade (GAK) no mos fo formasaun no kapasitasaun, konsege hili Grupu Ativista Komunidade (GAK) kada Suku na’in 7 (Ekipa Pontu fokál halo koordenasaun ho Sefi do suku sira hodi identifika pesoál hirak ne’ebe atu integra iha estrutura GAK)
- Enkontru Kartaun Pontuasaun Komunidade (Kria enkontru iha kada suku hodi identifika problema no deskobrementu sira, prosesu iha enkontru refere mak; fahe Grupu ba 3 hanesan, Grupu Mane (Kompostu husi Mane sira), Grupu Feto (Kompostu husi Feto sira) no Grupu Fornesedór Servisu (kompostu husi entidade públiku no privadu/servidor públiku no privadu sira, Governu Munisipiu, NGO Nasionál no Internasionál, PNDS Suku, OPS, inklui autoridade lokál sira. Sei halo diskusaun iha kada grupu ida-idak, rezultadu sei aprezenta iha enkontru boot (enkontru oin ho oin) hodi foti valór konsensu no kria planu asaun sira.
- Enkontru Komunidade Hodi halo Analiza ba dadus no deskobrementu sira (iha faze ida ne’e, ekipa pontu fokál sei hamutuk ho GAK hodi halo análiza kle’an ba dadus no deskobrementu hirak ne’ebe mak identifika iha atividade Kartaun Pontuasaun Komunidade (KPK).
- Enkontru ba verifikasaun inklui halo Validasaun dadus no deskobrementu sira iha Nivel Suku (Ekipa Pontu fokál no GAK kontinua organiza enkontru ho komunidade no autoridade lokál ne’ebe benefísiu ba sistema refere hodi halo verifikasaun ba dadus no deskobrementu sira nune’e halo validasaun.
- Halo vizita ba suku 6 hodi hare komunidade ninia follow up ba planu asaun komunidade – Verifikasaun deskobrementu (Ekipa Pontu fokál ho GAK kontinua kria Sorumutu ho komunidade no autoridade lokál hodi hare fila fali planu asaun hirak ne’ebe mak planeia ona iha enkontru KPK atu bele realiza, inklui karik planu asaun halo ona karik nia progresu to’o iha ne’ebe, karik seidauk realiza tanbasá nune’e iha biban vizita mós ba planu balun karik realiza ona).
- Aprezenta Rejultadu Validasaun(Relatoriu) iha munisipiu Aileu, Ermera no Viqueque (Ekipa pontu fokál organiza enkontru/workshop ida iha nivel munisipiu hodi aprejenta rejultadu dadus no deskobrimentu sira (Rezultadu Validasaun) ba entidade relevante sira iha nivel munisipiu.
- Relatoriu final
Deskobrimentu Xave
Husi rezultadu hirak ne’ebe mak relata ona iha leten ba sistema 6 iha suku 6 ne’ebe hanesan, Sistema Lihu Foun, Sistema Nau-Fuh, Sistema Ai suku Nuuk, Sistema Baria, Sistema Saburia no Sistema Fatuk Kloot ne’ebé ekipa PN-BESI-TL no Membru sira (RHTO, F-KHC no ETADEP) hala’o KPK ba. Husi rezultadu refere, hatudu katak kategoria asesu ba bee no distánsia, tempu no kuantidade sei sai preokupasaun komunidade nian iha sistema 6 refere, tanba torneira públiku sira ne’ebe maioria la funsiona, inklui kada tinan populasaun ne’ebe aumenta no mós mudansa klimátika ne’ebé akontese hakauza mós ba fornesimentu bee ba komunidade sira tanba rekursu bee hahú menus.
Nune’e mós husi atividade hirak ne’e rezultadu hatudu mós, aspetu Inkluzaun sosiál sei sai nafatin problema boot (Kategoria aat) iha Sistema 6 ne’ebé hala’o KPK ba, tanba kuaze torneira públiku hirak ne’ebe komunidade asesu ba la asesivel ba maluk sira Ema ho Defisiénsia. Husi auditoria refere identifika, sistema 6 refere so iha de’it sistema fatuk Kloot mak iha rampa maibé laiha Hand rail, ne’e signifika konstrusaun sira seidauk konsidera ou integra ba asuntu inkluzaun sosiál.
Aleinde ne’e husi rezultadu iha tabela leten hatudu, aspetu funsionamentu Grupu Maneja Fasilidade (GMF) iha kategoria aat, tanba kuaze husi sistema 6 ne’ebe hala’o auditoria (KPK) ba estrutura GMF la funsiona no la ativu, iha sistema balun GMF laiha no foin estabelese hanesan iha sistema Lihu Foun. Ne’e signifika katak, funsionamentu no sustentabilidade GMF refere presiza tau prioridade iha polítika Governu nian, tanba iha sistema balun hatudu GMF sira organiza kontribuisaun ba komunidade ho di’ak mezmu la regular (Ex. GMF iha Suku Uma Wai’in Leten, Viqueque) ne’ebe konsege hola Bomba bee nian, liu husi halo kontribuisaun ba komunidade sira.
Husi deskobrementu ekipa nian iha sistema 6 ne’e mós identifika katak, komunidade mós ladún iha papél ne’ebe mak di’ak atu bele kontribui/koopera ho di’ak, liu-liu iha parte kontribuisaun fundus ba Operasaun no Manutensaun nian.
Iha aspetu Apoiu Governu nian, liu-liu Vizita Fasilitadór Postu Administrativu (FPA) no Monitorizasaun Governu ba sistema sira iha rezultadu hatudu, parte refere iha kategoria aat. Tanba kuaze sistema hirak ne’ebe mak hala’o KPK ba la hetan Vizita husi FPA no Monitorizasaun husi Governu. Ne’e signifika ba futuru presiza tau konsiderasaun ba asuntu refere atu bele garante funsionamentu no sustentabilidade inklui kualidade fornesimentu bee ba komunidade sira.
Husi rezultadu iha tabela leten mós hatudu katak, iha aspetu protesaun nian kategoria natoon tanba iha sistema hirak ne’e laiha risku ne’ebé mak boot liu, mezmu bee matan sira kontinua laiha protesaun ne’ebe mak adekuadu hodi proteje bee matan husi estragu sira hanesan; Lutu no Drainajen, maibé ba oin kontinua halo protesaun ne’ebe mak adekuadu no seguru iha bee matan hirak ne’e hanesan, halo Lutu, Drainajen, Tau saringan no hasees latrina husi bee ulun.
Nune’e mós iha aspetu kualidade hanesan Kór, Sabór no Iis iha kategoria natoon, tanba sistema hirak ne’e so iha tempu udan mak foin hatudu iha iis, kór no sabór la dun di’ak. Maibé ho kontextu Timor nian PN-BESI-TL mós sei preokupa ho bakteria E-Coli ne’ebé bele fo impaktu ladún di’ak ba ema nia saúde. Tan ne’e presiza halo tratamentu ou halo teste ba bee hirak ne’ebe mak fornese ba komunidade iha area rurál, alternativa seluk mak wainhira atu hemu tenke nono, atu bele hadook komunidade husi moras sira ne’ebe mak bele kauza husi Bakteria refere.
Rekomendasaun
- Munisipiu
- Husu ba autoridade Munisipiu, Postu no suku sira kontinua sosializa informasaun konabá mudansa klimátika, liu-liu afeta ba jestaun rekursu bee inklui atividade sira relevánsia ho asuntu refere (Sensivel ba Mudansa Klimátika).
- Presiza intensifika atividade edukasaun sívika, atu eduka no hasa’e konsiénsia komunidade nian iha Suku no Aldeia sira.
- Husu ba Autoridade lokál halo Re-Estrutura saun ba estrutura GMF sira hodi Garante funsionamentu no Sustentabilidade GMF
- Haforsa koordenasaun servisu entre entidade relevante hodi garante fornesimentu no sustentabilidade Bee ba komunidade sira (BTL-EP, SAMASA, NGO inklui autoridade Lokál sira) iha Munisipiu
- Husu autoridade Munisipiu kontinua haforsa Lei Tara Bandu iha kada Suku no Aldeia sira
- Husu ba BTL-EP no SMASA presiza halo teste ba bee iha laboratóriu hodi garante kualidade Bee ba konsumu umanu, liu-liu iha area rurais sira.
- Nasionál
- Presiza iha investimentu ne’ebé sériu no natoon iha alokasaun OGE kada tinan ba setór Bee moos, liu-liu iha orsamentu kada Munisipiu aloka mós ba Operasaun no Manutensaun atu bele garante funsionamentu sustentabilidade sistema bee moos iha area rurais. Iha alokasaun Atu foka mós ba aspetu sustentabilidade Bee ne’ebe fornese ba komunidade sira ( polítika Konservasaun Bee no Rai),MOP.
- Kontinua Sosializa informasaun regular ba komunidade sira konabá dekretu lei no. 4/2004, liu-liu oinsá komunidade nia papél ba garante sustentabilidade funsionamentu sistema sira (Sente sai na’in) inklui polítika relevánsia sira (Dek. Lei 41/2020 no 38/2020).
- Sosializa informasaun konabá Konstituisaun RDTL artigu 139, Rekursu naturál sira; alínea 1, Rekursu rai leten nian, rai okos nian, bee territorial, plataforma continental no zona ekonómiku eskluzivu, ne’ebé importante ba ekonomia, ne’e estadu nia prioridade tenke utiliza iha forma lolós hanesan de’it ba ema hotu-hotu tuir interese nasionál.
- Hatuur knaar no responsavel ne’ebe klaru entre SMASA no BTL-EP iha Munisipiu, liu husi halo Revizaun ba Dekretu lei No. 4/2004.
- Garante sustentabilidade fornesimentu Bee moos ba Komunidade, liu-liu iha area rurais liu husi dekretu lei 4/2004 nudár aproximasaun legais ba haforsa sentimentu sai nain ba rezultadu dezenvolvimentu nasionál. Garante ezisténsia Grupu Maneja Fasilidade (GMF) liu husi fo apoiu insentivu hodi bele apoiu Grupu refere atu tau matan no halo Operasaun & Manutensaun ba sistema sira.
- Haforsa Apoiu Governu, liu-liu FPA halo Vizita no Monitorizasaun regular ba sistema sira iha area rurais.
- Reforsa Despacho Ministériu Obras Publiku (Despacho No. 07/MOP/VIII/2020, Asesibilidade Para Cidadao de Mobilidade Condicionada em Edificacoes Publicas e Comerciadas) hodi bele garante konstrusaun hotu tenke inkluzivu ba ema hotu, no Husu Despacho refere muda ba Lei.
- Husu ba Governu Presiza aplika Lei ordenamentu Territorial, Polítika desentralizasaun no Podér Lokál.
- Governu presiza investe iha setór produtivu sira inklui infrastrutura hanesan estrada no ponte, parte ida atu reforsa ekonomia família (rendimentu família) iha area rurais sira

Involvimentu Auditoria Sosial
Imi iha asesu ba kontratu?
Sin
Formatu Involvimentu Komunidade
Aldea, Suku, Postu Administrativu, Munisipiu
Komprimisiu Guvernu hosi
Postu Administrativu, Munisipiu, Ministeriu
Partisipasaun Jeneru
Mane, Feto
Benefisiariu ba Projeitu: 510
Comments are closed.