GRUPU FETO FOINSA’E TIMOR LOROSA’E – Public Health Services – 05/07/2023
Baucau May 7, 2023
SEITOR
Saude
MINISTERIU NE’EBE INVOLVE
Ministeriu Saude
PROGRAMA PERIOD
December 1, 2021 – November 30, 2022
Rezumu kona ba Programa no metodolojia Auditoria Sosial
Grupu Feto Foinsa’e Timor Lorosa’e (GFFTL) hanesan Organizasaun Nasionál ka Organizasaun Feto ne’ebe luta no promove direitu feto hodi atinje igualdade depois hasoru konflitu. Organizasaun ne’e mos nudár membru fundador Rede Feto Timor Leste. GFFTL harii ho nia programa rasik hanesan: Alfabetizasaun, Treinamentu sosiais, Agrikultura, Promove igualdade jéneru no Advokasia. GFFTL servisu parseiru ho Governo liu husi servisu apoiu sosiedade sivíl ka Auditoria Sosiál iha Gabinete Primeiru Ministru ba programa; “Observasaun ba servisu públiku no fasilidade saúde iha postu saúde liu husi Ministériu Saúde iha Timor-Leste”. Programa ne’e rasik realiza iha Munisipiu Baucau iha Postu neen (6) mak hanesan PA Baucau Villa, Venilale, Quelicai, Baguia, Laga no Vemase. Iha biban ida nee hakarak hatoó de’it deskobrementu sira ne’ebe hetan durante halo Auditóriu sosiál ba postu saúde no sentru saúde sira liu-liu hare liu ba Indikadór sira hanesan Bee moos, Saneamentu, Ijiene, Ambiente saudavel, Jestaun lixu.
Husi indikadór sira ne’e mak atu hatene :
- Bee moos (asegura ba abastesimentu bee iha fasilidade saúde, iha postu saúde no sentru saúde sira lao la ho di’ak , iha sistema maibé bee la iha no dala barak fo impaktu boot tebe-tebes ba inan partus sira. No mos dala barak liu sira uza udan been wainhira iha tempu udan no alternativu seluk mak sosa )
- Saneamentu (saneamentu ne’ebe seguru no asesivel ba ema hotu atu uza katak atu separasaun ba atendementu feto no mane )
- Ijiene (asegura ijiene ne’ebe di’ak no saudavel; tenke iha fasilidade fase liman, Menstruasaun, nsst) , iha postu saúde no sentru saúde sira iha fatin fase liman, maibé barak liu seidauk tuir protokolu ministériu saúde nian hanesan balun iha sabaun maibé be la iha balun iha bee maibé sabaun no toalla la iha )
- Ambiente saudavel (limpeza hodi asegura ambiente saudavel iha postu saúde sira), iha postu saúde no sentru saúde sira seidauk iha limpezador sira no balun iha seidauk halo nia servisu ho lolós. Limpeza tuir de’it koñesimentu, la tuir protokolu ka mata dalan hodi garante ambiente saudavel )
- Jestaun lixu (dispozisaun ba foer/lixu). Iha postu saúde sira seidauk ou barak mak seidauk halo separasaun ba lixu kro’at, lixu infeksioja no lixu jerál. No lixu sira nee dala barak soe de’it iha area nakloke)
prosesu atu koleksaun ba informasaun sira mak hanesan :
- Asesmentu
- survey
- mobiliza komunidade Auditóriu sosiál
- FGD
- uza kestionáriu ho pergunta sira ba autoridade lokál komunidade no pesoál saúde
- analiza dadus no halo relatoriu
Postu saude no Sentru saude sira ne’ebe mak halo AS mak hanesan :
- Postu Administrativu Baucau Villa : Buruma, Diwake, Buibau, Gariwai, Caisido, Samalari, HoreX , Riamari
- Postu Administrativu Venilale : Umana icu, Baha-mori, Uai-oli, Liabala, Osowake
- Postu Administrativu Laga : Atelari, Sagadati, Saelari, Nunira, Boleha
- Postu Administrativu Vemase : osowala,Ostico, Uaigae
- PA Baguia : Osso-Huna, Lari Sula, Samalari, Lavateri
- PA Quelicai : Abafala, Macalaco, Laisorlai, Afaça
Nivel
Servisu JMP |
Bee | Saneamentu | Ijiene | Jestaun Lixu | Limpeza
Ambiente
|
|||||
Báziku | 7 | 25% | 2 | 7.14% | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Limitasaun | 15 | 53,6% | 23 | 82.14% | 22 | 78.6% | 15 | 53.6% | 4 | 14.3% |
No servis | 6 | 21.4% | 3 | 10.71% | 6 | 21.4% | 13 | 46.4% | 24 | 85.7% |
- Bee
- Rekizitu Bee
Husi FKS 28 ne’ebe mak avalia FKS 15 mak kobre limitadu katak fasilidade iha ka kompletu ho abastesimentu bee maske nuneé maibé seidauk prienxe ba rekizitu ba nivel kanalizasaun sira la funsiona ho di’ak. FKS 7 kobre nivel báziku katak abastesimentu bee iha FKS funsiona hela durante 24 oras. FKS 6 mak sei laiha servisu/no servis, katak sistema abastesimentu bee la funsiona ho di’ak, sistema kanalizasaun sira iha maibé la iha durante halo tempu avaliasaun’
- Fontes Bee
Maioria husi FKS sira ne’ebe mak avalia FKS 12 (43%) fontes bee kanaliza kedas iha fasilidade laran, FKS 6 (21%) relata katak pasiente sira mai lori kedas ho sira bee rasik, FKS 1 (4%) relata uza de’it torneira públiku, FKS 9(32%) relata hetan husi fontes seluk hanesan kuru iha komunidade , sosa ka enxe husi karreta.
- Distánsia Bee
Husi FKS 28 ne’ebe avalia iha FKS 12 (42%) relata katak presiza lao metru 500 mak bele asesu ba bee, FKS 7 (31%) relata kanalizasaun bee iha kedas edifísiu laran, FKS 4 (15%) relata katak presiza lao metru 100 – 500 mak bele asesu ba bee, FKS 3 ( 12%) relata katak sistema kanalizasaun bee iha resintu laran.
FKS 11 (39%) relata disponivel loron tomak, FKS 8 (29%) relata bee la disponivel iha loron tomak, FKS 9 relata bee ladún disponivel iha oras balun de’it
Maioria husi FKS 28 mak avalia kobre katak Abastesimentu bee ne’ebé maka FKS ida-idak asesu diferente no posibilidade ba asesu bee sira depende mós ba iha tempu. FKS 13 difisil asesu ba bee iha fulan Augustus to Otubru, FKS 2 maka relata sira difisil ba bee iha fulan Setembru, FKS 3 maka relata iha fulan Augustus to Novembru sira difisil ba bee, No restu husi FKS sira relata katak komesa fulan Marsu to Novembru iha sira nia fatin komesa hetan ona difikuldade ba bee tantu udan bot sobu kanu no bailoron halo bee menus.
- Sentina
Husi FKS 28 mak avalia kobre katak maioria FKS barak maka la tuir nivel servisu báziku ba saneamentu, FKS 23 (82.14%) FKS prienxe nivel limitadu , FKS 2 (7.14%) maka kobre nivel báziku, FKS 3 (10.7%) la kumpre atendementu nivel servisu báziku no limitasaun ou iha hela nivel la servisu. FKS hotu-hotu pelumenus iha fasilidade sentina ne’ebé mak aloka ba pesoál saúde, pasiente, feto ho mane, ema ho defisiénsia inklui fasilidade sentina ijiene ba feto no labarik feto sira atu jere Menstruasaun.
FKS 21(74%) la iha fasilidade sentina ba feto no labarik feto sira atu jere Menstruasaun, FKS 4 (15%) relata iha sentina ne’ebé ba feto kompleta ho fasilidade ijiene nian, FKS 2 (7%) relata iha sentina ba pesoál saúde feto sira maibé laiha fasilidade Menstruasaun nian, no FKS 1 (4%) relata iha alokasaun sentina ba pasiente feto sira maibé laiha fasilidade ijiene Menstruasaun nian. FKS 28 pelumenus iha FKS 2 (7%) no FKS 26 (93%) maka sistema konstrusaun sira la fornese fasilidade sentina ne’ebé bele asesu husi maluk sira ho defisiénsia.
- Ijiene
Husi FKS 28 mak avalia FKS 22 mak prienxe nivel laiha serbisu. FKS 6 mak prienxe mós iha nivel limitadu. Ida ne’e indikan katak sira laiha fasilidade ijiene liman nian iha pontu kuidadu ka iha sentina, no fatin esensiál sira seluk. Maibén sistema barak mak harii ona iha fasilidade kuidadu saúde maibé sistema ijiene rasik la funsiona ho di’ak.
Maioria fatin ka estasaun ba tratamentu sira hotu-hotu seidauk prienxe Kritériu iha fatin balun maka disponivel no fatin balun la disponivel, e fatin balun kompletu no fatin balun la kompletu. Funsionamentu fasilidade fase liman nian no aloka iha fatin sira iha FKS 15 relata katak funsiona ho di’ak iha tempu halo avaliasaun, FKS 9 maka disponivel iha fatin balun de’it no FKS 4 maka fatin sira hotu la disponivel.
Fasilidade fase liman funsiona kompleta ho bee no sabaun iha FKS 11 maka funsiona kompleta bee no sabaun, FKS 3 la funsiona ho di’ak sabaun ho bee iha fatin balun de’it no FKS 14 maka sabaun ho bee la disponivel (signifika katak maske iha balun iha bee maibé sabaun laiha). Kona ba poster sira iha FKS 12 maka relata ka hare disponivel iha fatin sira hotu, FKS 10 maka tau de’it iha fatin balun no FKS 6 maka poster la disponivel iha tempu hala’o avaliasaun.
- Jestaun Lixu
FKS 28 maka avalia ladún di’ak , FKS 15 maka prienxe nivel limitadu no FKS 13 maka Laiha nivel servisu. fasilidade hotu-hotu relata katak sira halo separasaun ba lixu sira hanesan lixu jerál, infesaun no lixu kro’at sira, rezultadu avaliasaun hatudu katak sira iha fatin lixu 3 maibé ladún maneja ho di’ak. FKS 1 la prienxe kritéria ida ne’e indika katak maske fatin lixu 3 ne’e iha maibé nafatin tau ketak no la uza tuir nia funsaun. Maioria FKS sira hotu relata katak sira iha jestaun ba tratamentu lixu sira hanesan lixu jerál, kro’at no infesaun. husi rezultadu avaliasaun deskobre katak husi FKS saúde sira nia meius ba maneja lixu sira diferente kompara entre FKS ida ho sira seluk, maioria husi maneja lixu sira barakliu maka sunu iha fatin nakloke.
- Jestaun Ambientál
husi FKS 28 mak avalia maioria kada FKS iha atividade limpeza ambientál. Rezultadu hatudu katak maioria seidauk prienxe nivel báziku. No balun la iha servisu. Indika katak la iha jestaun di’ak ba jere ambientál. Maske nuneé iha FKS 4 mak prienxe ba limitadu katak indika ba protokolu ba limpeza nian no iha ona pesoál limpeza sira.
Deskobrimentu Xave
- Bee : Husi FKS 28 ne’ebé maka avalia deskobre katak maioria FKS sira prienxe nivel Báziku ba bee’ ida ne’e hatudu katak iha sistema fontes bee ne’ebé maka disponivel iha tempu hala’o rekolla dadus ne’e sistema bee la’o ho di’ak, maske FKS hotu iha sistema bee maibé iha de’it 25% maka FKS iha bee ne’ebé disponivel durante 24 oras no iha tempu ne’ebé hala’o survey.
- Sentina : Maioria FKS sira la fornese sentina ne’ebé maka asesivel ba maluk sira ho defisiénsia maibé iha de’it 7% husi FKS 28 maka relata no iha duni rampa ba maluk sira ho defisiénsia.no mos la iha sentina ne’ebe mak separadu entre feto no mane
- Maioria FKS barak maka iha ekipamentu fase liman nian monta iha pontu entrada hanesan balde sira maibé 82.14%la funsiona ho di’ak (bee no sabaun laiha). Alende ne’e iha sistema kanalizasaun kompleta ho fasilidade fase liman maibé balun la funsiona ho di’ak (bee la disponivel no sabaun no alcohol sira laiha)
- Husi FKS 28 ne’ebé maka avalia Jestaun lixu ba kuidadu saúde no limpeza ambientál nian iha fasilidade uitoan de’it mak kumpre nivel servisu báziku nian, no metade de’it maka prienxe nivel limitasaun no maioria la haketak lixu ka tarata no soe lixu ho seguru
- Barak liu FKS sira fasilidade sira seidauk iha matadalan ne’ebé disponivel ba limpeza nian. Husi FKS sira mak iha metade husi funsionáriu sira maka tuir ona treinamentu kona ba limpeza nian maioria barak maka seidauk tuir kona ba limpeza no jestaun lixu nian.
Rekomendasaun
1.Husu ba Governu kompetente ka parte relevante sira atu fo apoiu nafatin ba SASCAS hodi tau importánsia ba atividade Auditóriu social hodi nune’e apoiu OSS sira atu nafatin halo observasaun ba dezenvolvimentu nia sustentabilidade
2. husu ba SASCAS atu nafatin apoiu ba OSS sira atu kontinua nafatin observa fasilidade públiku sira, depois de tinan ida kada trimestrál hodi nune’e OSS sira bele kontinua nafatin halo advokasia ba parte relevante sira hodi asegura dezenvolvimentu ba ema hotu-hotu
3. presiza mos lideransa ka autoridade lokál sira ou komunidade nia kolaborasaun hodi halo observasaun ba dezenvolvimentu governu ne’ebe harii ona ba sustentabilidade ba ema hotu

Involvimentu Auditoria Sosial
Imi iha asesu ba kontratu?
Sin
Formatu Involvimentu Komunidade
Aldea, Suku, Postu Administrativu, Munisipiu
Komprimisiu Guvernu hosi
Postu Administrativu, Munisipiu, Ministeriu
Partisipasaun Jeneru
Mane, Feto
Benefisiariu ba Projeitu: 144
Comments are closed.